Danas je u zgradi Saveza lovačkih organizacija u BiH održan prošireni sastanak Upravnog odbora Lovnog kinološkog saveza, kojem su prirustvovale i kinološke sudije. Sastanak je otvorio Muhidin Handžić, predsjednik koji je pozdravio sve prisutne. Na sastanku je primarno bilo  govora o aktuelnoj problematici u oblasti lovne kinologije, a najviše o tome preko koje organizacije će LKS nastaviti ostvarivati prava.

Naime LKS nije direktan član krovne kinološke organizacije u BiH te lovci i LKS, da bi dobili međunarodno priznate rodovnike, moraju ostvariti saradnju sa nekim od kinoloških saveza koji je članica krovnog Kinološkog saveza u BIH.

Podsjećamo u maju je BKS jednostrano prekinuo saradnju sa LKS-om, te je navedenu saradnju moguće ostvarivati putem Kinološkog saveza RS-a ili Kinološkog saveza Herceg Bosne.

Iz LKS danas je poručeno da će LKS uraditi sve da zaštiti interese lovaca, te da je svim sudijama pružena prilika da nastave raditi kao kinološke sudije.

Prisutnima se obratio i Muhamed Hodžić, predsjednik SLOuBiH-a, koji je objasnio da je ovo jedan prijelazan period, jer LKS želi da, u konačnici,  postane dio Kinološkog saveza u BIH kako ne bi morala preko trećih pravnih lica ostvarivati svoje interese.

- Moramo biti svjesni da nas ima na desetke hiljada i da je LKS jedna snaga koja mora da se poštuje. Naprotiv, do sada je naš glas bio zanemaren i nismo se čuli i sa ovolikom brojnošću mlatene nismo imali nikakva prava, rekao je Hodžić.

Na kraju trebamo spomenuti da je LKS dobio podršku prisutnih, te su sudije pristale da ponovo budu na sudijskim listama LKS-a.

 

Bosanski oštrodlaki gonič ili jednostavno-barak, prema nekim podacima ranije poznat kao ilirski gonič, danas je jedna od popularnih vrsta goniča za lov u BiH, te ujedno jedini autohtoni gonič iz BiH.

Međunarodno je priznat 1955. godine, koristi se za lov sitne i krupne divljači. Surove bosanske zime natjerale su lovce da sebi obezbijede psa otpornog na zimu i planinsko-brdska lovišta kakva su prisutna u BiH. Radi se o krajnje istrajnom, da ne kažemo tvrdoglavom, goniču, dvoslojne, duge i čekinjaste dlake.

U prošlosti je bio poznat kao pas sa kojim su lovili bosanski plemići, a Franc Laska u svojim zapisima navodi da je naziv barak dobio od turskih lovaca koji su ga nazivali brakirac, a što u prevodu znači munja.

Također Laska navodi da se ova pasmina (prema dostupnim dokumentima) koristi još u 17. stoljeću, a i sam je lovio sa baracima koje je karakterisao kao hrabre, tvrde i pouzdane goniče.

Za vrijeme ratnog stanja broj baraka se smanjio, ali danas mu se vraća popularnost te je primjetan "izvoz" pasmine i van granica BiH gdje se ovaj gonič pokazuje kao vrhunski lovački pas.

OPIS

Barak je snažan pas sa dugom i čekinjastom dlakom, duge i srednje široke glave, izraženih i gustih obrva, temperamentan, ozbiljnog - strogog izraza, uporan i hrabar. Iz važećeg standarda koji se koristi pri ocjenjivanju na izložbama mogu se naglasiti karakteristike bosanskog baraka kako slijedi.

 Veličina: Visina baraka je 46-56 cm, idealno 52 cm, a dužina trupa mora biti veća od visine grebena za 10%. Težina je 16-24 kg, idealno 20 kg. Ženke su nešto manje od mužjaka. 
Glava: potiljna kost je izražena, čelo neznatno ispupčeno, stop blago izražen, nosnik prav. Njuška je snažna i pravougaona, obrasla gustim brkovima i bradom, a gledano odozgo, srednje široka i sužava se prema nosu. Njuška je nešto duža od lobanje. Ukupna dužina glave je 20-25 cm. 
Nos: Nosna pečurka je široka, nozdrve široke, duboko razvijene, crne ili zatvorenosmeđe – kestenjste boje. 
Usne: Duboko pripijene i nešto mesnatije. 
Zubalo: Makazasto i potpuno, zubi jaki. 
Oči: Krupne, ovalne, kestenjaste boje, pametnog i veselog izraza. 
Uši: Visoko postavljene, srednje veličine. Prema vrhu su tanje i zokružene, pravo vise, nešto punije. 
Vrat: Prijelaz u potiljnom dijelu je izražen i koso na trup usađen. Snažan, srednje širok, a prema grudima se povećava. Koža je pripijena, elastična, na cijeloj površini odlakana. 
Trup: Leđna linija se blago spušta od grebena prema sapima. Greben je srednje izražen. Leđa su široka i mišićava, slabinski dio kratak i mišićav. Sapi su blago nategnute i široke (naročito kod ženki). Kukovi malo primjetni. 
Grudni koš: Dug, srednje širok, slabo zaobljen i dubok bar do laktova. Prsa srednje široka. 
Rep: Srednje visoko postavljen, u korjenu deblji, prema vrhu se sužava i dopire do skočnog zgloba ili ga malo prelazi. Nošen je nešto malo nagore, povijen i dobro odlakan. 
Prednje noge: Pravilnih stavova gledano sa strane i sprijeda. Plećke duge, kose i mišićave. Nadlaktica duga i mišićava. Lakat umjereno priljubljen. Nadlaktica i podlaktica treba da sklapaju ugao od 90 stepeni. Podlaktica je vertikalna, mišićava i prava, sa jakim kostima. Šaplje je slabo primjetno. Došaplje je vertikalno i blago nagnuto do 10 stepeni i kratko. Šape mačje, skupljene, sa punim i tvrdim tabanima i jakim dobro pigmentiranim noktima. 
Zadnje noge: Pravilnog stava gledano sa strane i otpozadi. Butine su srednje duge, široke i mišićave. Potkoljenica je jaka, duga, kosa i mišićava. Skočni zglob snažan i dobro postavljen. Došaplje je vertikalno, kratko i snažno. Zadnje šape su, nešto, duže od prednjih. Hod je izdašan i siguran. 
Koža: Srednje debela, elastična, pripijena, dobro pigmentirana i dobro odlakana. 
Dlaka: Duga, oštra i rastresito stršeća, sa gustom podlakom. 
Boja: Osnovna boja je pšenično žuta, žutocrvena, zemljanosiva i tamnosiva. Često sa bijelim povšinama po glavi u obliku lise, nosniku, podvratku, grudima, donjim djelovima nogu ili na vrhu repa. Osnovne boje mogu biti kombinovane – dvobojni ili trobojni psi.

 Koliko se cijene baraci govori izjava koja govori o cijeni prosječnog baraka a koja se plaćala zlatom, a glasi "Jedan barak 100 dukata".

Lovačko društvo "Zahor/Lještarka" Kiseljak organizovalo je grupnu akciju vakcinacije pasa prošlog vikenda. Kako nam je rekao Midhat Zubača, potpredsjednik  LD "Zahor/Lještarka" već u ranim satima dalo se vidjeti da su lovci zainteresovani za ovu akciju, te su doveli svoje pse na istu. Vakcinacija je sprovedena u saradnji sa Veterinarskom stanicom "Potkraj".

"Radi se o redovnoj godišnjoj akciji i veoma sam zadovoljan jer su lovci shvatili ozbiljno ovu akciju te doveli svoje pse na vakcinaciju. Danas je bila planirana i izložba pasa, ali zbog problema sa BKS-om, ista je odgođena za drugu priliku. ", rekao nam je Zubača.

Također je istakao važnost saradnje dva društva, jer je LD "Zahor/Lještarka" lovačko društvo-asocijacija dvaju društava koja od ranije egzistiraju na teritoriju ove općine. 

Prema dostupnim podacima od bjesnila dnevno umire 150 ljudi, a milioni životinja stradaju, te je ovakav vid prevencije neophodan kako bi se zaštitili i psi i njihovi vlasnici, ali i divljač. Virus se prenosi pljuvačkom, najčešće ugrizom zaražene životinje.

 

 

 

 

U vrijeme kada se aktiviraju krpelji neophodna je zaštita pasa o čemu smo ranije pisali. Lovci često sklanjaju krpelje sa pasa i misle da je time završen proces "problema sa krpeljom". Iskustva sa terena govore drugačije.

Mali dio krpelja nosi u sebi praživotinje, protozoe iz reda babesia (Babesia spp., Babesia canis, red Piroplasmida). Krpelj već pri ugrizu i "kačenju" na psa prenosi ovu protozou na psa i tu nastaju problemi.

Pas u prvih nekoliko dana djeluje u potpunosti normalno, a onda se javljaju prvi simptomi-bezvoljnost i odbijanje hrane.

Ukoliko vaš pas odbija hranu tokom 24 sata to je obavezan znak da se obratite veterinaru, inače može da bude kasno.

Inkubacija piroplazmoze traje oko 7 sada, a nakon ujeda krpelja moguće je otkriti u prisustvu krvi tek nakon 3-4 dana od ujeda. 

Glavni simptomi bolesi su, osim navedenih:

1. Visoka temperatura (41 stepen)

2. Malaksalost i depresija

3. Krv u urinu

4. Blijeda sluznica

5. Problemi sa probavom u vidu proljeva ili začepljenja

6. Povraćanje

7. Ubrzan rad srca.

Šta uništava piroplazmoza i kako je spriječiti/liječiti?

Piroplazmoza uništava eritrocite, te dolazi do naglog povećanja jetrenih u bubrežnih enzima, odnosno problema u radu sa jetrom i bubrezima. Najbitnija je brza reakcija, jer pas nakon inkubacije vrlo često ugiba. Nakon reakcije veterinara obično se mora čekati 2-3 dana kako bi se vidjelo da li pas dobro reaguje na terapiju, a samo izliječenje podrazumjeva povratak apetita, te je poruka koju veterinari upute u tim trenucima: "Ukoliko počne da jede preživjet će".

Nakon izliječenja psa, potrebno da je da miruje 20-ak dana, jer eritrociti nisu u potpunosti oporavljeni, a pas ostaje subklinički inficiran cjeli život, te kao takav nije pogodan za doniranje krvi.

Piroplazmozu je moguće spriječiti jedino aplikacijom preparata za odbijanje ili uništavanje krpelja koji dolaze u oblicima ampula, tableta ili ogrlica.

KONTAKT INFORMACIJE

 

  

Adresa: Petrakijina 24, 71000 Sarajevo

Telefon / Fax: +387 33 668 209

Žiro račun: 161 00000 1445 0004

SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINIH

Savez djeluje i radi u kontinuitetu od 1925. godine do danas. Savez lovačkih organizacija djeluje  s ciljem da lovačkim organizacijama obezbjedi i omogući da zajednički i lakše ostvaruju svoja prava i interese na nivou države kao i izvan granica učlanjivanjem u evropske asocijacije. 
Savez je član Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov (CIC) i  i Federacija lovačkih asocijacija evropske unije (FACE).