Kuna bjelica (Martes foina) je tzv. krznašica, odnosno divljač koja se lovi(la) zbog svog krzna. O tome koliko je vrijedno njeno krzno i da se njime dobro trgovalo govori činjenica da je u susjednoj Hrvatskoj "kuna" zvanična valuta. 

Kuna spada u sitnu krznastu divljač, u razred sisavaca, red mesoždera, porodicu kuna odnosno Mustelidae. Izuzetan je lovac, te se na njenom jelovniku nađe i divljač koja je fizički krupnija od nje. Plijen varira od mjesta nastambe, te se kreće od miša, preko zeca pa čak i do lanadi. Ukoliko je u blizini ljudskih sela kuna će bez problema da se orijentiše na domaće životinje. Ipak omiljena mjesta za nastambu su joj napušteni prostori.

Kuna bjelica, osim što je izuzetan lovac, zbog svoje kosntitucije sjajno se kreće i po zemlji i po drveću, ali je i vrlo dobar plivač. Jedna je od rijetkih vrsta koja je u stanju da organizuje lov iz zadovoljstva a ne iz prijeke potrebe kako bi se prehranila. Naime, na mjestima na kojima kuna počini pokolj često se nađe "Višak" stradale divljači koju ona nema namjeru da jede.

Pari se u drugoj polovini godine (Juli-august), a mlade donosi na svijet u periodu april-juni. Razlog dugog nošenja mladih nalazi se u razvijenoj embrioteniji gdje kuna usporava razvoj emrbiona baš kao i srna.

Kuna u dužinu može narasti preko 70 cm, a od toga jedna trećina dužine čini njen rep. Žive i do 12 godina.

 

Savez lovačkih organizacija u BiH moli sve građane, a posebno lovce da u slijedećem periodu obrate pažnju na izbijanje mogućih požara. U proljetnom periodu, kada dolazi do aktivnosti na poljoprivrednim zemljištima, tačnije kada vlasinici rade na spaljivanju  niskog rastinja, intenzivira se i prijavljivanje šumskih požara. Obično se radi o požarima nastalim ljudskim faktorom, odnosno ljudskom nepažnjom u kombinaciji sa prirodnim faktorom-vjetrom.

Podsjećamo, šumski požari za rezultat imaju materijalnu štetu, ali i stradanje i uništenje flore i faune, a nijedno od navedenih ne pogoduje uzgoju i razvoju broja divljači u našim lovištima, naprotiv, požari dovode do stradanja biljnog i životinjskog svijeta, posebno mladih.

Stoga u cilju zaštite naše okoline, biljnog i životinjskog svijeta, molimo sve da informacije o požarima prijave na 122 (Policijska stanica) ili 123 (Vatrogasno društvo).

 

Savez lovačkih organizacija u BiH

Fazan je ptica iz roda poljskih koka, a porijeklo vuče iz Azije. Spolni dimorfizam kod ove vrste je jako izražen, te mužjak, inače pun živopisnih boja, dostiže dužinu do 90 centimetara. Ženka je dosta manja i sive je boje.

- Fazani imaju duge i jake noge sa izuzetno jakim i oštrim kandžama, 

- Fazan imaju sjajan vid i sluh te ih koriste za detekciju opasnosti,

- Vrlo su brzi i mogu trčati brzinom od 16 km/h. Poređenja radi prosječna brzina hoda čovjeka je 5 km/h,

- Također brzo lete i dostižu brzinu letenja od 55-70 km/h,

- Radi se o pticama svaštojedima, a na njihovom meniju nalaze se sjemenke, sitno i krupno voće, insekti, crvi i manji gmazovi,

- Postoji oko 35 vrsta fazana

- Fazane napadaju lisice, orlovi i sova, ali i rakuni i tvorići,

- Fazani ne migriraju. Ostaju na istom staništu tokom cijele godine,

- Mogu nekoliko dana da prežive bez hrane, a u vrijeme snijega u stanju su iskopati rupu od 30-ak centimetara kako bi u snijegu pronašli hranu,

- Fazani za vrijeme ljeta dišu brže, ubrzano udišu i izdišu, a sve kako bi održali temperaturu tijela stabilnom,

- Ženka leži na jajima 23 dana,

- Mladi ostaju uz majku dok ne nauče da lete, 

- Koka fazana može i da usvoji napušteno ili odbačeno pile druge ženke i da ga odvoji,

- Smrtnost fazana je visoka. Trećina mladih ugine prije nego napuni godinu dana, a samo 2-3 procenta doživi treću godinu.

. U divljini fazan može da doživi tri godine.

Iako se lov često nalazi na marginama društvenih dešavanja, a istraživanja su često zapostavljena, tu i tamo pronađe se poneki podatak o lovu, lovcima i lovicama. Ipak agencije koje se bave lovom, ribolovom i prirodom u SAD-u uradili su istraživanje u vezi sa lovstvom i dobili su pojedine rezultate koji djeluju krajnje zanimljivo, iako su iz 2012. godine.

1. Od uspostave Savezne organizacije za pomoć životinjama lovci su u ovu fondaciju platili preko 7.2 milijardi dolara pomoći.

2. Lovci i lovice godišnje uplaćuju u prosjeku oko 8 miliona dolara agencijama koje se bave zaštitom prirode i divljači

3. Prosječan lovac troši oko 2.800 dolara na lov godišnje

4. Tinejdžerke su najbrže rastuća klijentela u sportskom i lovnom streljaštvu

5. Prema istraživanju 72% više žena je danas uključeno u lov nego u odnosu na period prije pet godina

6. Američki lovci godišnje ukupno love oko 282 miliona dana, što dovodi do cifre koja govori da svaki lovac provede 21 dan u lovu

7. Preko 38 miliona Amerikanaca se bavi lovom i ribolovom

8. Lov i ribolov pomažu direktno preko 680.000 radnih mjesta

9. Lovci i ribolovci kroz dozvole i akcize najviše plaćaju za održavanje divljači

10. Više se Amerikanaca bavi lovom nego nacionalnim sportom-bejzbolom

11. Vatreno oružje je uključeno u manje od 1% fatalnih nesreća, više Amerikanaca strada od automat mašina nego od oružja namjenjenog lovu

12. Prodaja lovačke opreme najbrže je rastuća kada je u pitanju prodaja sportske opreme

13. Američki lovci godišnje kupe oko milijardu komada municije

14. Gostujuće takse i dozvole (za lovce goste) povećale su se za oko 41% u odnosu na 1993. godinu

15. Ukupna prodaja sportske opreme ide slijedećim redom: 1-Sprave za vježbanje, 2-oprema za golf, 3-lovačka oprema

16. Lovci su doprinijeli više poreza i prihoda nego Google.

Izvor www.nhfday.org

U prostorijama Saveza lovačkih organizacija u BiH održana je edukacija za kinološke referente lovačkih društava. Sastanku su prisustvovali lovci iz lovačkih društava članica SLOuBiH-a, a ulogu predavača imali su predsjednik LKS-a FBiH , Muhidin Handžić i sekretar BKS-a FBiH , gdin Refet Hadžić.

Na sastanku se govorilo o načinu prijave legla, malverzacijama od strane nesavjesnih lovaca, kao i načinu unaprijeđenja kinologije u oblasti lovstva u BiH.

Jedna od novina u budućem periodu, koja svakako raduje, jeste i prijava legala elektronskim putem čime će se uštediti vrijeme i ubrzati proces, ali i ujedno lakše napraviti elektronska baza podataka.

FOTO: Nedim Nogo

Lov na divlju svinju jedan je od najuzbudljivijih lovova krupne divljači. Posebno u našim krajevima gdje se ovaj lov izvodi grupno. Ipak mnogo lovaca nije upoznata sa činjenicom tzv. socijalnih odnosa u krdu svinje, te često "digne" pušku na prvu jedinku koja je najčešće i najkrupnija.

Odnosi u krdu svinja su matrijahalnog karaktera. U krdu prva svinja, predvodnica, je najstarija i najiskusnija krmača koja predvodi za sobom ostale jedinke i to svoju prasad i krmače nazimke.

Nekoliko ovakvih zajednica često se udružuje u krdo od preko 15 jedinki. Položaj predvodnice iziskuje brojne obaveze i to: vođenje grupe, briga o sigurnosti i koheziji unutar grupe, odlučivanje o periodu parenja, biranje mjesta za ishranu, kao i odabir najsigurnijih puteva za kretanje.

Znanja koja predvodnica ima od ranije prenosi na mlađe, te je njega uloga eduativa i njeno ponašanje je temelj za stvaranje obrasca ponašanja i kod mladih krmača koje je prate i koje bi trebale preuzeti njenu ulogu u narednim godinama. 

U slučaju smRti predvodnice, bilo odstrijelom ili na neki drugi način, krdo biva uznemireno do trenutka dok neka druga ženka ne pokaže dominaciju i ne preuzme krdo. Problemi nastaju u slučaju ukoliko "edukacija" nije dovršena, te se nerijetko dešava da nove predvodnice moraju da lutaju po lovištu dok ne nađu najsigurnije puteve, mjesta ishrane, pojila i zaklone što može dovesti do rasipanja krda i smrti pojedinih jedinki.

U cijeloj priči ostaje da se objasni uloga vepra. Nakon što napune 12-18 mjeseci mladi mužjaci pratitelji bivaju protjerani iz krda od strane starih veprova, kod nas poznatih kao "samci". Tada se mladi mužjaci udružuju u grupe sa mužjacima koji se još ne mogu suprostaviti starim veprovima "samcima". Nakon što navrši dvije godine vepar se povlači od drugih mužaja i postaje samac.

Ono što do sada nije objašnjeno je fenomen da često debelog i krupnog mužjaka prati mladi, sitniji vepar, kojeg u slučaju gona stariji vepar napusti i ostavi psima, navodi se u Enciklopediji lovstva Pascala Durantela.

KONTAKT INFORMACIJE

 

  

Adresa: Petrakijina 24, 71000 Sarajevo

Telefon / Fax: +387 33 668 209

Žiro račun: 161 00000 1445 0004

SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINIH

Savez djeluje i radi u kontinuitetu od 1925. godine do danas. Savez lovačkih organizacija djeluje  s ciljem da lovačkim organizacijama obezbjedi i omogući da zajednički i lakše ostvaruju svoja prava i interese na nivou države kao i izvan granica učlanjivanjem u evropske asocijacije. 
Savez je član Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov (CIC) i  i Federacija lovačkih asocijacija evropske unije (FACE).