U Maglaju su lovci LD "Soko", grupa Kosova, imali izuzetno uspješno otvorenje lova na srndaća. Kako nam je rekao Husejin Spahić iz ove grupe već godinama unazad lovci imaju mirnu ruku i oštro oko. Lovilo se na brdu Kosova po kojem je ova grupa i dobila ime.

"Godinama unazad otvorenje prođe uspješno, sa odstrijelom. Ove smo godine odstrijelili dva srndaća, lovačka sreća bila je na strani Ede Kalabića. Također i ja sam imao sreću da odstrijelim srndaća. Ovo je dokaz da se ulaganje u lovište isplati jer samo na taj način moguće je zadržati divljač", rekao nam je Spahić.

Lovu su prisustvovali i grupovođa Jasmin Muminović, predsjednik sekcije Salko Plančić, te lovovođa Ado Čakrama.

Nakon uspješnog lova, grupa je nastavila sa druženjem, te su napravili nekoliko fotografija kako bi ovjekoviječili ovaj uspješan lov.

 

 

Dolaskom toplijeg vremena, svake godine zdravstveni radnici zabilježe porast broja ugriza krpelja. Češći i duži boravak u prirodi je nešto što donosi rizik od ugriza, pa u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) preporučuju oprez. Iako struka kaže da je tek svaki četvrti krpelj zaražen, problem može nastati ako se krpelj zadrži duže vremena u tijelu i ako njegova krv dođe u kontakt sa krvlju pacijenta.

Krpelji, parazitarni insekti se hrane krvlju žrtve time prenose i zarazne bolesti, koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene. Krpelje smatramo najvažnijim prenosiocima bolesti kod ljudi i životinja. Kod ljudi krpelji mogu uzrokovati intoksikacije koje se najčešće očituju paralizom, iritacijom i alergijom. Bolesti kod domaćih životinja prenosive krpeljima predstavljaju važan ograničavajući faktor za razvoj stočarstva.

Za aktivnost krpelja vrlo je važna viša temperatura i vlažnost, pa su zato najbrojniji i najaktivniji u proljeće i tokom ljeta. Mogu se susresti i u jesen, ali znatno rjeđe. U ljetnim mjesecima sve veći broj osoba odlazi u prirodu i na livade, često i sa svojim ljubimcima. Na taj način se izlažu i mogućem ugrizu krpelja. Krpelji se hrane krvlju žrtve, a samim tim prenose i zarazne bolesti koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene.

U nastavku vam prenosimo važne informacije i savjete, koje su pripremili stručnjaci Službi za epidemiologiju i veterinarsko javno zdravstvo INZ-a.

Bolesti ljudi i životinja

Najznačajnije zarazne bolesti kod ljudi koje prenose krpelji su:

Krpeljni meningoencefalitis – upalna bolest centralnog nervnog sistema, čija klinička slika može ići od obične prehlade do teških upala mozga;

Kongo-krimska hemoragijska groznica – zarazna bolest koja se jako rijetko javlja na našem području, ali dovodi do poremećaja u zgrušavanju krvi, te izaziva teška krvarenja. što za posljedicu može imati smrt;

Rikecioze – bolesti koje mogu sličiti gripi, ali mogu izazvati i teške oblike bolesti sa smrtonosnim komplikacijama,

Lajmska bolest – oboljenje koje je karakteristično po kožnoj promjeni (prstenasto crvenilo) na mjestu ugriza krpelja, te koja prolazi spontano i bezazleno, ako se liječi pravovremeno s odgovarajućim antibioticima, dok u nekim formama poslije izvjesnog vremena može izazvati teške upale srca i mozga. Na području FBiH, kao i ZDK svake godine registruje se manji broj oboljelih od lajmske bolesti.

Najznačajnije zarazne bolesti kod životinja koje prenose krpelji su:

Lajmska bolest – oboljenje životinja koje se manifestuje promjenama na koži, zglobovima, srcu, nervnom sistemu, očima itd. Kod bolesnih pasa su gubitak apetita, temperatura, bolni zglobovi, brzo umaranje i nervni poremećaji.

Piroplazmoza (babezioza) – Bolest nastupa naglo, može se manifestirati od 36 do 72 sata nakon uboda krpelja. Posebnu pažnju treba obratiti u slučajevima: izrazite slabosti životinje (brzo umaranje, nerado kretanje, nezainteresiranost, malaksalost, nemoć, depresija), visoke temperature (groznice) od 40-41°C, promijenjene boje urina, blijede i ikterične sluznice, začep ili proljev, povraćanje, odbijanje hrane i gubitak apetita, ubrzano disanje i rad srca. Prvi znak bolesti koji vlasnik može primijetiti, najčešće je pojava krvnih boja u urinu (hemoglobinurija), odnosno tamna mokraća – zbog propadanja velikog broja crvenih krvnih stanica. U toj fazi, na žalost, bolest je već jako uznapredovala!

Erlihioza kod pasa – najčešći simptomi bolesti su sklonosti prema krvarenju, povraćanje, gubitak tjelesne težine, groznica, povećanje slezene, povećanje limfnih čvorova, gubitak koordinacije mišićnih pokreta, šumovi na srcu, krv u mokraći i crna katranasta stolica karakerističnog mirisa.

Tularemija (Glodarska kuga, Zečja groznica) je primarno bolest divljih životinja, prvenstveno glodara (zečeva, kunića, vjeverica, miševa, pacova) koja se prenosi na čovjeka i neke domaće životinje (ovce, pse i mačke). Klinički znaci nisu karakteristični, životinje su apatične i imaju grčeve. Bolest završava uginućem životinje za dva do deset dana.

Zaštita, prevencija i uklanjanje parazita sa kože

Iako većina ugriza prođe bez zaraze, ipak se može javiti popratna pojava kao iritacija kože i alergijske reakcije nastale na mjestima ugriza. Najbolji način zaštite od krpelja je nostiti odgovarajuću odjeću i obuću (dugih rukava i nogavica) prilikom boravka u prirodi, nanijeti repelente (sprej i kreme koje odbijaju insekte) na kožu prije polaska u prirodu, te detaljno provjeriti kožu poslije povratka kući (posebno djelove gdje je koža najnježnija, tipa: iza vrata, uha, ispod pazuha, dojke, prepone, iza koljena itd).Posebno obratiti pažnju kod pregleda male djece na glavu, jer su djeca niska i veoma često se krpelj zakači na taj dio tijela.

Osobe koje primjete zakačenog krpelja na tijelu trebale bi ga čim prije ukloniti čistim rukama i dezinficiranom pincetom, na način da se insekt uzme lagano u predjelu glave, tj. što bliže koži te da se izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez ikakvog uvrtanja, pazeći pri tom da se izvuče cijeli insekt bez oštećenja kože i bez ikakve upotrebe ulja, benzina, leda ili nekih drugih preparata. U slučaju da ostane glava ili usni aparat insekta treba ga pokušati izvući pincetom bez oštećenja kože, u protivnom javiti se u hitnu medicinski pomoć. Bitno je pregledati mjesto ugriza, dezinficirati ga, te još jednom provjeriti da li je sve izvučeno iz kože.

U slučaju pojave otekline ili neke druge kožne promjene na mjestu uboda trebalo bi primjeniti neki protualergijski lijek. Antimikrobna zaštita poslije uboda krpelja u pravilu se određuje kod nadležnog ljekara na osnovu pratećih simptoma.

Ne preporučuje se drugi način uklanjanja krpelja posebno tipa spaljivanja šibicom, gnječenjem krpelja, premazivanja nekom kremom, mastima ili uljima, jer je neučinkovit. Za osobe koje su profesionalno izložene ubodima krpelja (šumari, vojnici, planinari, lovci) preporučuje se vakcinacija, kažu u INZ.

Kod životinja, naročito pasa, najbolja je preventiva sistemska upotreba sredstava za zaštitu od krpelja, te svakodnevno pregledavanje pasa i uklanjanje krpelja. Danas postoje vrlo efikasni preparati, u obliku tableta, spot-on preparata, te ogrlica, čijom se redovitom upotrebom, naročito u sezoni krpelja, značajno može smanjiti rizik od oboljenja. Za bolesti koje prenose krpelji najvažnija je redovna mjesečna zaštita od ektoparazita tokom cijele godine, te pregled životinje nakon svakodnevne šetnje, a preporučuje se i vakcinacija pasa.

LD "Vlašić" iz Travnika i ove godine će organizovati Lovačke susrete. Radi se o manifestaciji koja se održava u vrijeme otvorenja lova na srdnaća. Lovačko društvo "Vlašić" početkom juna tradicionalno organizuje otvorenje lova na srndaća, ali zbog činjenice da je u SBK trenutno uslovni lovostaj uzrokovan političkim problemima, umjesto lova na srndaća, lovci će organizovati okupljanje u cilju druženja.

Kako nam je rečeno iz LD "Vlašić", iako je i u prethodnim godinama lov bio obustavljen, lovci su izrazili želju da se druže i okupljaju, te će tako biti i ove godine. Okupljanje na Gostilju, ispred lovačke kuće, počet će u jutarnjim satima, a osim druženja bit će organizovano i takmičenje u gađanju glinenih golubova.

 

Zanimljivosti o oružju


Od toljage, preko koplja, pa do noža, luka i strijele i praćke. Tako je počeo „put“ oružja u ljudskoj historiji. Danas svakodnevno dobijamo priliku da vidimo sve raznovrsnija i modernija oružja.

Dio lovaca zalaže se za korištenje oružja sa manjim brojem naboja, drugi dio ima drukčiji stav. Ipak Zakon jasno definiše korištenje oružja u lovu. No, danas nećemo govoriti o zakonu, nego Vam donosimo najzanimljvije činjenice o oružju.

  1. U proteklih 50 godina vlasnici oružja u SAD-u su plaćali porez na oružje. Namjenski dio koji je uložen u zaštitu prirode od strane vlasnika oružja iznosi oko 2 milijarde amričkih dolara
  2. Ruski astronauti nose oružje u svemir! Razlog-Zaštita ukoliko pri povratku slete u predjele sa agresivnim medvjedima,
  3. U mjestu Kenesou (Kennesaw) u američkoj državi Džoržiji (Georgia) zakon nalaže da svaka glava porodice MORA posjedovati oružje,
  4. Za potrebe snimanja filma Gospodar rata u kojem glumi Nikolas Kejdž (Nicholas Cage) kupljeno je 3000 komada pravih kalašnjikova (AK 47). Razlog-Produkciji je bilo jeftinije nabaviti pravo oružje, nego rekvizite

  5. U Arizoni je legalno posjedovati oružje, ali je zabranjeno posjedovati nun čake,
  6. 80-ih godina u Keniji je AK 47 (Kalašnjikov) koštao u vrijednosti 15 krava. Danas je vrijednost spala na vrijednost četiri krave,
  7. U Meksiku (Mexico) postoji samo jedna legalna trgovina oružjem!,
  8. Nacisti su kreirali najveće oružje na svijetu. Nazvali su ga Gustav gun (Gustav oružje), bilo je teško preko 1300 tona, dometa i preciznosti oko 37 kilometara. Kretalo se putem pruga, a ispaljivanje je vršilo oko 500 ljudi,
  9. Prvi revolver napravio je Samuel Colt kada je imao 16 godina.
  10. Jedan od najpoznatijih snajperista na svijetu je Vasilij Zajcev. Radi se o ruskom snajperisti koji je imao preko 250 potvrđenih pogodaka, a koristiti pušku je naučio u lovu. Prema njegovim riječima prvog vuka odstrijelio je kao petogodišnjak.

Vrijeme je kada počinjemo viđati sve više poljoprivredne mehanizacije na poljima u cijeloj BiH. Iako se radi o jednom idiličnom procesu u kojem poljoprivrednici ubiru plodove svog rada ili pripremaju travu za baliranje i svoju stoku, ovaj proces nosi mnoge rizike po divljač.

Naime, u poljima koja se obrađuju često se mogu pronaći mladunci divljači, ali i gnijezda pojedinih ptica. Nesavjesno košenje i obrada zemljišta, ali i neinformiranost dovode do uginuća divljači.

Jedan od načina zaštite divljači i njihovih mladunaca, koji se instiktivno „pribiju“ uz tlo, jeste ugrađivanje tzv. „plašilica“ koje upozoravaju divljač i njihove mlade na dolazak opasnosti.

Drugi način, možda i bitniji, jeste način košenja. Naime jedno od osnovnih pravila jeste košenje od centra parcele ka vani. U ovom slučaju mehanizacija pruža priliku divljači da se skloni van parcele. U slučaju kosidbe od vana prema centru divljač biva na jedan način opkoljena i stradanje je neminovno.

Također, u slučaju da se parcela nalazi uz cestu, preporučuje se kosidba paralelno sa cestom, kako bi divljač prešla na slijedeću parcelu ili u šumarak, te kako ne bi stradala pod točkovima automobila.

 

Na Zapadu se koriste i mirisi na bazi ljudskog mirisa, kojima se „označi“ teritorij na kojem ne želimo mlade, polaganje jaja i divljač, te se pokazao kao uspješna solucija.

U slučaju da kosite i primjetite mlade preporučuje se da se udaljite i pozovete nadležno lovačko društvo. Također dok čekate udaljeni postoji mogućnost da mlade „pokupi“ majka.  U slučaju da se ovo ne desi članovi lovačkog društva će na bezbijedan način premjestiti mlade bez direktnog kontakta, jer direktan kontakt odbija majku od mladunčadi te su ista osuđena na smrt.

Jedna od metoda koja se koristi kao prevencija stradavanju divljači jeste pomoću pasa koji se koriste za istjerivanje sve divljači iz parcele.

Na kraju treba spomenuti da ne postoje zvanični podaci o stradavanju divljači u BIH od strane poljoprivredne mehanizacije, ali da je prevencija jedini način koji može spriječiti ovu nemilu pojavu.

Na našu adresu stigao je snimak jazavca i veprova, a koji nam je poslalo LD "Orlovik" iz Žepča. Snimke je napravio Mujić Amel. Amel je inače lovcima poznat po sjajnim fotografijama divljači koje vrlo rado dijeli na socijalnim mrežama, a i snimci koje smo dobili su, također,  odlični.

Tople preporuke-uživajte...

 

Na našu adresu stigao je video snimak načinjen od kompilacije fotgrafija koje pokazuju aktivnosti lovaca Lovačkog društva "Tetrijeb" iz Jablanice. Radi se o nizu aktivnosti na uređenju lovišta, očuvanju prirode i divljači. Svakako inspirativan video koji može poslužiti za primjer mladim lovcima. Na video klipu se nalaze lovci koji pripadaju lovačkoj grupi Avdžije.

 

KONTAKT INFORMACIJE

 

  

Adresa: Petrakijina 24, 71000 Sarajevo

Telefon / Fax: +387 33 668 209

Žiro račun: 161 00000 1445 0004

SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINIH

Savez djeluje i radi u kontinuitetu od 1925. godine do danas. Savez lovačkih organizacija djeluje  s ciljem da lovačkim organizacijama obezbjedi i omogući da zajednički i lakše ostvaruju svoja prava i interese na nivou države kao i izvan granica učlanjivanjem u evropske asocijacije. 
Savez je član Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov (CIC) i  i Federacija lovačkih asocijacija evropske unije (FACE).