Australija je ogroman kontinent sa različitom klimom i raznovrsnim terenom.

Na ovom kontinentu možemo naići na pustinje, prašume, nepregledne ravnice, ali i visoke planine sa snijegom tokom zime. Najviši vrh Australije je 2228 metara iznad nivoa mora.
Divljač u Australiji
Većina autohtone divljači, poput kengura, zabranjena je za lov. Nakon kolonizacije u 18. stoljeću na prostor Australije dolaze životinje iz cijelog svijeta, kako plemenita divljač, tako i štetočine. Dio divljači nije preživio, odnosno nije se adaptirao na australijsku okolinu, dok je dio ostao do današnjih dana uglavnom sa negativnim posljedicama po ekosistem Australije.


Pojedine vrste proglašene su i štetočinama, poput zečeva, divljih pasa, lisica...
Jelenska divljač se ubraja u lovnu divljač iako su sve vrste uvezene u 19. stoljeću kao lovna divljač. Dio njih je proglašen invazivnim jer prave štetu okolišu Australije. Danas se u Australiji lovi šest vrsta jelenske divljači i to jelen lopatar, obični jelen, aksis jelen, indijski svinjski jelen, grivasti jelen i sambar jelen.
Zašto je ovo bitno i zašto pričamo o lovu u dalekoj nam i skoro nedokučivoj Australiji?


Klub oformili ljudi iz BiH
Na ovu temu odlučili smo se zbog postojanja lovačkog kluba koji su oformili lovci porijekom iz BiH u Australiji. O lovu u Australiji razgovarali smo sa našim državaljninom, Amirom Sofićem, koji je rodom iz Janje, a trenutno živi na australskom kontinentu. Kroz razgovor sa Amirom dotakli smo se mnogih tema, a jedna od njih je i postojanje Lovačkog kluba „Bosna“ (Hunting club “Bosna”) koji je registrovan u dalekoj Australiji.
- Ja ću prvo čitaocima Lovačkog lista da kažem malo o vrstama koje lovimo. U državi u kojoj je naš klub, a to je Viktorija (Victoria), nalaze se četiri vrste jelenske divljači i to obični jelen, kojeg ovdje zovu crveni, jelen lopatar, sambar jelen i indijski svinjski jelen ovdje poznat kao hog jelen. Svi osim svinjskog jelena mogu se loviti tokom cijele godine bez većih ograničenja kada su u pitanju spol i broj, dok se svinjski jelen lovi samo u aprilu i to, u slučaju našeg kluba, jedan mužjak i jedna ženka koji se ranije moraju označiti, te se nakon odstrijela nose na analizu. Zanimljivo je da se ova vrsta samo u Australiji može legalno loviti, objašnjava nam Amir.
Lov na jelene
Lovcima sa područja država bivše Jugoslavije najzanimljivji je lov na sambar jelena koji je najveći i ujedno najizazovniji za lov. Mužjak dostiže visinu od 150 centimetara, dužinu od dva metra uz težinu do 350 kilograma. Rogovi su dužine 80 centimetara koje odbacuje, nekad godišnje, nekada svake druge ili čak treće godine. Ženke su nešto sitnije u odnosu na mužjaka.


- Minimalno se koristi kalibar 270 win, mada lovci radije koriste jače kalibre poput 308, 30-06, 300 winchester magnum. Ova vrsta divljači je poznata po tome što je izdržljiva i ne umire od hidrostatičnog šoka, nego isključivo od rane koja nastaje od pogotka, zato je kalibar jako bitan. Sambar je zanimljiv iz razloga što se lovi na dva načina i to traženjem i uz pomoć pasa goniča i to isključivo tri rase herijer, bigl i krvosljednik, objašnjava nam Amir.
Kako kaže problem predstavljaju antilovački lobiji, tako je lovcima u Australiji, nakon lobiranja u Parlamentu, smanjena kvota odstrijela pataka, kao i dužina trajanja sezone na patke.
Lov na zečeve nije popularan u Australiji, dok se lov po noći može vršiti samo na privatnoj zemlji uz pismenu saglasnost vlasnika zemljišta. Nakon što nam je objasnio neke osnove u vezi sa lovom u Australiji Amira smo upitali kako je došlo do osnivanja Lovačkog kluba „Bosna“ u Viktoriji.
- Dolaskom ljudi iz BiH početkom devedesetih nastau razni klubovi, od fubalskih, preko košarkaških, udruženja penzionera, kulturno-umjetničkih društava, ali ideje za lovački klub nije nikada bilo iako su ljudi počinjali da love u Australiji. Tako smo Muhamed Tarić i ja lovili duži period skupa, a vremenom smo počeli i razmišljati o organiziranju lovačkog kluba. Ta ideja nam se ostvarila na osnivačkoj Skupštini 25.novembra 2018. godine za Dan državnosti naše domovine, naše BiH, govori nam Amir koji je tada izabran za predsjednika.

Donijeli plan
Na Skupštini je Amir Sofić izabran za predsjednika, Tarić Muhamed za njegovog zamjenika, na mjesto sekretara bira se Ismar Nezirović, blagajnik Mustafa Sharakibi, inače porijeklom iz Sirije, te se u odboru našlo još nekoliko ljudi.
- Brzo smo donijeli plan rada, te smo otvorili račun, a napravljeni su i Facebook i Instagram stranica. Ubrzo su nam se počeli javljati lovci, ne samo iz BiH, nego i iz Hrvatske, Srbije, Turske, Sirije, pa čak i iz same Australije. Potom smo uradili brendiranje kluba, uradili smo majice, kape i naljepnice sa našim logom kojeg je inače dizajnirao Nadmir Radmilović, dok je za printanje bio zadužen Huso Balić vlasnik studija za printanje, objašnjava nam Amir kako je mala bosanska kolonija radila na ideji lovačkog kluba.
Od osnivanja do prvog zvaničnog druženja protekla je godina i pol, te su u februaru 2020. godine lovci imali zajedničko okupljanje i druženje. Preko 30 ljudi se našlo na jednom mjestu kako bi uživali u prirodi, lovu i druženju.

Članovi aktivni u zajednici
- Članovi su aktivni u samoj zajednici, pomažu, volonitraju. Dio naših članova dijeli hranu beskućnicima, dio pomaže u situacijama nakon prirodnih nezgoda, dio je zadužen za čišćenje šumskih puteva. Tokom katastrofalnih požara koji su pogodili Australiju zajedno sa udruženjem ribara smo otpremili konvoj sa hranom, vodom, odjećom i sanitarijama. Ako lovimo ostavimo višak drva koja smo donijeli u šumi da se njima posluže drugi koji dođu, govori Amir.
Kako kaže svake sezone organizuju predavanje i kampove o važnosti lova za ekosistem, kao i važnosti poznavanja i poštivanja zakonskih propisa, te uređenju lovačkog kluba Bosna.
- Lov je druženje, sport i način života. Mi u slučaju ulova često spremimo gulaš ili paprikaš, skupimo se i družimo, višak mesa koristimo za spravljanje suhomesnatih proizvoda. Imamo puno gostiju, a najčešće nas posjete Velja Miljković, Nebojša Blagojević, Miroslav i Mitar Babić. Ono što je jako bitno jeste da je priča o politici zabranjena na druženjima, govori nam kroz smijeh Amir.
Terenska vozila
Kako nam Amir govori putevi su dosta uređeni, te je pristup lovištima moguć u putničkim vozilima. Ipak kolege koriste uglavnom terenska vozila, a radi se o razlozima praktične prirode.
- Mnogo je razloga za koristenje terenskih vozila kao što su udaljenost, veliki trofeji, izolacija od ostalih lovaca... Najpopularniji su razni modeli Toyota i Nissana, ali nerijetko se koriste i vozila marki Ford, Mitsubishi i Mazda, priča predsjednik Amir.
Lov je dozvoljen i mlađima. Tako djeca od 12 godina mogu da učestvuju u lovu i koriste oružje uz nadzor starijih osoba koje imaju dozvolu za oružje, govori nam Amir i dodaje da je i njegova kćerka Ayla od malena zaljubljena u oružje i član je streljačkog kluba.
Klupski lov

Naše bh. kolege iz Australije u martu su organizovali i klupski lov, u periodu od 18. do 21. marta. Radi se o grupnom lovu u kojem je učesšće uzelo preko trideset lovaca. Na prijedlog sekretara održana je i vanredna sjednica vezana za plan rada Lovačkog kluba „Bosna“ a predsjedniku Sofiću produžen je mandat za dodatne dvije godine.
U toku lova mirne ruke i oštrog oka bio je sekretar Ismar Nezirović koji je odstrijelio košutu. Osim lova u ova četiri dana, koliko je trajao klupski lov, lovci su iskoristili priliku da se druže, odmore u prirodi, ali i da pripreme specijalitet-pljeskavice od mesa jelenske divljači. Osim toga na stolu se našlo još mnogo delicija vezanih za naše podneblje, od kotlića, preko janjetine do roštilja.
Hunting club „Bosna“ izrazio je želju da se uključi u rad Saveza lovačkih organizacija, te će se u skorijem periodu razmotriti potpisivanje Memoranduma o saradnji između ovog kluba i Saveza.

KONTAKT INFORMACIJE

 

  

Adresa: Petrakijina 24, 71000 Sarajevo

Telefon / Fax: +387 33 668 209

Žiro račun: 161 00000 1445 0004

E-mail: slobihredakcija@gmail.com

SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINIH

Savez djeluje i radi u kontinuitetu od 1925. godine do danas. Savez lovačkih organizacija djeluje  s ciljem da lovačkim organizacijama obezbjedi i omogući da zajednički i lakše ostvaruju svoja prava i interese na nivou države kao i izvan granica učlanjivanjem u evropske asocijacije. 
Savez je član Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov (CIC) i  i Federacija lovačkih asocijacija evropske unije (FACE).