Drage kolege, svjedoci smo neprestanog kruženja informacija vezano za pandemiju koronavirusa (Covid – 19)

koji uzima sve više maha, kako u svijetu tako i kod nas. Virus se proširio na sve kontinente, osim Antarktika, a vjerovatno bi i tamo da surovi uslovi na njemu dupuštaju život. Kolika je ozbiljnost koja prijeti, najbolje pokazuju nadnaravni napori koji ulažu svjetski ljekari kako bi spasili što više zaraženih stanovnika.

200 zaraženih

Pored toga, pomoć pristiže sa svih strana svijeta, kako u vidu ljudskih resursa, tako i medicinskog repromaterijala, prehrambenih artikala, higijenskih potrepština i ostalog. Svjetska zdravstvena organizacija WHO (World health organization) iz dana u dan objavljuje mjere zaštite i prevencije od potencijalne zaraze. Koliko se zapravo kao nacija pridržavamo pomenutih preporuka, najbolje će pokazati vrijeme koje je pred nama, iako smo (u trenutku pisanja ovog teksta mart 2020.) prešli cifru od 200 zaraženih u Bosni i Hercegovini (podaci Kliničkih centara u BiH).

Na prvu ovo gore pomenuto i ne daje odgovor zašto se toliko skreće pažnja u reviji za lovstvo, ali čovjek je uz divljač jedan od ključnih poveznica lovstva. Naprosto, jednog bez drugoga nema (a da li će biti vrijeme će pokazati). U situaciji kada bismo svi trebali mirovati u svojim domovima i pridržavati se uputa nadležnih i uslijed sve rigoroznijih mjera koje se uvode (policijski sat, zabrana kretanja određenim ugroženim populacijama i sl.) čovjek je od davnina prelazio i pomijerao granice svoga (ne)razuma.

Ljubitelji prirode

Za nas lovce, kao ljubitelje prirode, u koju spada i divljač kao njen naljepši ukras, potrebno je u samom početku krize-pandemije, razmisliti kakve su moguće posljedice po divljač. Zbog pandemije su obustavljene sve aktivnosti koje bi trebale da se odvijaju u lovištu u ovom proljetnom periodu. Prolongirane su sjednice i skupštine, popravka lovno-privrednih, lovno-tehničkih i lovno-uzgojnih objekata. Iznošenje hrane u lovište, proljetno prebrojavanje divljači i njen monitoring su pod znakom pitanja. Nažalost u ne tako dalekoj historiji, za vrijeme nemilih sukoba u Bosni i Hercegovini, divljač je bila u jako teškom stanju, čije posljedice sagledavamo i dan danas tako što smo izgubili najdragocijenije primjerke određenih vrsta divljači. Scenario, u slučaju pandemije,  bi mogao biti dobrim dijelom sličan, a sve u zavisnosti od trajanja krize koja je pred nama.

Procvat krivolova?

Možda će mnogi tvrditi suprotno, nadajući se da će se divljač oporaviti, jer nema više aktivnog lova i kretanja lovaca po lovištu, ali, nažalost, izgledi da se to desi su jako mali. Razlog tome je nelegalna aktivnost s kojom se pravi zaljubljenici prirode bore i pri normalnom odvijanju života, koja bi mogla u skorijem periodu da još više doživi svoj procvat – krivolov.

Čovjek je oduvijek vezan za šumu, iako je urbanizacija u posljednjih 100-300 godina kako u većim svjetskim gradovima, tako i u Bosni i Hercegovini uzela svoga maha, ali se čovjek opet oduvijek vraćao prirodi. Poznato je da šuma djeluje antiseptički na zrak, to jeste uz pomoć fitonicida ubija niže organizme koji se nalaze u njemu (bakterije, virusi, glivice...)

Psihološka relaksacija

Fitoncidi služe za zaštitu biljaka od potencijalnih štetočina i bolesti, te tako čovjek udisanjem šumskog zraka povećava otpornost vlastitog organizma (fitonicidi – biljke, leukociti – čovjek). Prema riječima prof.dr. Seada Vojnikovića sa Šumarskog fakulteta UNSA, na osnovu istraživanja koja su sprovedena u Finskoj, zrak u brezovoj šumi je gotovo čišći nego zrak u operacionoj sali (sterilan). (Izvor: TVSA, 20.03.2020.)

Udisanje fitocinida, pogotovo u smrekovoj šumi kakvih je naša domovina bogata, je izuzetno poželjno. Sve ove pomenute činjenice nam govore da će čovjek, prije ili kasnije, uslijed ove krizne situacije tražiti psihološku relaksaciju u šumi.

Nadležni MUP

Krivolovom će biti pogođeni najviše dijelovi koji su najpogodniji za taj vid nelegalnih radnji. To mogu biti nepristupačni dijelovi lovišta, duboki predjeli šume gdje divljač pretežno obitava i nalazi smiraj, padinski predjeli (klisure,kanjoni...), vrtače i slično. Kratko rečeno, to su oni dijelovi gdje čovjek rijetko ili gotovo nikada ne zalazi. Pravi lovci pretežno znaju koja su to mjesta u lovištu gdje se može predvidjeti nelegalno djelovanje i takve informacije će za vrijeme aktuelne krize biti od ključnog značaja. Jedan od preventivnih načina djelovanja lokalnog stanovništa ili svakoga ko se zadesi na konfiguraciji terena na kojoj se zna da živi divljač, jeste da, ukoliko uoče neke tragove, dokaze ili sumnje u vezi sa krivolovom, obavijeste nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova, predstavnike lovačkog društva, Saveza lovačkih organizacija ili slično.

Nezakonite radnje

Danas gotovo svako posjeduje pametni telefon opremljen kamerom uz koju se vrlo lahko mogu načiniti fotografije ili kraći video zapisi koji mogu biti od koristi prilikom mogućeg rasvjetljavanja nezakonitih radnji. Tako bi se mogla napraviti neformalna baza podataka sa svim uočenim nepravilnostima iz lovišta, koja bi mogla poslužiti kao relevantan izvor prilikom sumiranja šteta počinjenih nad divljači ili svim lovnim objektima. Neminovno je da će takvih aktivnosti biti, jer privreda će biti oslabljena, upitno je koliko će privatni sektor moći trpjeti gubitke, što će za rezultat imati nedostatak  hrane usljed mogućih gubitaka radnih mjesta. U ruralnim sredinama nedvojbeno je da će prvo “zaplatiti“ naša plemenita srneća divljač, kako za kućne potrebe tako i za eventualnu preprodaju na crnom tržištu. Ovim putem apelujem na nadležne institucije, predstavnike lovstva iz oba entiteta, ali ponajviše nas obične lovce i ljubitelje prirode, pa i svakoga ko ovo čita, da ukoliko uoče bilo kakve ilegalne aktivnosti, obavijeste nadležne bez libljenja. Samo udruženi možemo prebroditi kriznu situaciju koja nas je pogodila i koliko je moguće spasiti fond divljači i težiti njenom blagovremenom i pravilnom oporavku.

Savjesni lovci

Također savjesni lovci, ukoliko im prilika pruži, trebaju povremeno obratiti pažnju na tragove divljači, a o čemu ne bi bilo loše voditi evidenciju na osnovu uočenog.

U ovoj situaciji se ne preporučuje odlaganje otpadaka hrane, strvina i sl. u blizini naseljenih mjesta, koliko god možda surovo zvučalo. Ipak ni u kriznim situacijama  poput ove divljač ne treba primamljivati i navikavati na “gotovu“ hranu. Jednim dijelom ovo može poslužiti i kao nenužna prirodna selekcija među jedinkama, gdje će se izdvojiti i opstati samo one najrezistentnije.

Bosnu i Hercegovinu su oduvijek krasile prirodne blalgodati, a jedna od njih je svakako fond raznovrsne divljači koji nastanjuje ove krajeve. Svako od nas priželjkuje da se što prije okonča ova vanredna situacija i da se živi i zdravi vratimo svojim svakodnevnim aktivnostima. Lova je bilo, lova ima i lova će biti. Pa bilo to prije ili kasnije, uživat ćemo u prekrasnim nezaboravnim svitanjima, gonu naših vjernih pasa goniča i druženju sa kolegama. Prepričavat će se priče iz lova, sticati nova poznanstva, razmjenjivati iskustva i upoznavati novi nepregledni dijelovi naših prostranstava.

Poruka za kraj

Neophodno je da nadležni predstavnici lovstva pokušaju u što skorijem vremenskom periodu (zavisno od pada ili porasta broja zaraženih ljudi) da žaštite divljač, uz savjete stručnih službi, kako iz lovstva tako i zdravstva. Na nama je da se u skladu sa svojim mogućnostima pridržavamo savjeta nadležnih, te ukoliko smo u mogućnosti doprinesemo lakšem i bržem prevazilaženju aktuelne krize. A poruka svima za kraj neka glasi :“Ko lovište ne čuva-lovac nije!“

Lovački list, mart 2020.

Nedim Nogo

 

KONTAKT INFORMACIJE

 

  

Adresa: Petrakijina 24, 71000 Sarajevo

Telefon / Fax: +387 33 668 209

Žiro račun: 161 00000 1445 0004

E-mail: slobihredakcija@gmail.com

SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINIH

Savez djeluje i radi u kontinuitetu od 1925. godine do danas. Savez lovačkih organizacija djeluje  s ciljem da lovačkim organizacijama obezbjedi i omogući da zajednički i lakše ostvaruju svoja prava i interese na nivou države kao i izvan granica učlanjivanjem u evropske asocijacije. 
Savez je član Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov (CIC) i  i Federacija lovačkih asocijacija evropske unije (FACE).