Lov na srndaća jedan je od najuzbudljivijih i najzahtjevnijih lovova koji lovci u BiH doživljavaju. Radi se o plahovitoj divljači, koja nerijetko bježi ispred lovaca a da nekad ni sami nisu svjesni šta se desilo. 

U knjizi Enciklopedija lovstva, autora  Pascala Durantela navode se sve lukavštine srndaća kojima obmanjuje lovce.

"Najmanja vrsta krupne divljači ističe se svojom spretnošću u ostavljanju progonitelja daleko iza sebe" navodi Durantel. Kako kaže u toku lova trag srneće divljači je jak, a kako odmiče lov i kako je jedinka na izmaku snage trag se skoro u potpunosti gubi. Također srneća divljač je poznata po tome što se ne predaje lahko, makar i kada situacija djeluje bezizlazna.

Čest je slučaj da se vraća po svom tragu kako bi napravila "bućkuriš" tragova i kako bi se pratilac zbunio, a nije rijetka ni situacija skakanja u stranu. Sve ovo lovcu onemogućava da divljač prati po tragu, te se često desi da srndać jednostavno "nestane".

Nije rijetka ni situacija u kojoj se srna ili srndać jednostavno u pola bijega samo priljube uz tlo u žbunju, pod naslaganim trupcima ili pod granjem, a boja krzna savršeno se uklopi u okolinu. Vjerovatno ste i sami doživjeli ili čuli priču lovaca  o  tome kako su prolazili nekoliko puta pored mjesta iz kojeg je snrdać poslije iskočio i pobjegao.

Iako se u BiH srneća divljač zakonski ne smije loviti sa psima u pojedinim državama Evrope je lov srndaća dozvoljen i uz pomoć lovačkih pasa.

Lovci su tumačili bijeg sneće divljači i kao najveću lukavštinu navode "pravljenje zvijezde". Srneća divljač, kada osigura veliko rastojanje od pasa, stane i napravi niz pokreta naprijed-nazad u više smjerova, a potom odskoči u stranu što lovačke pse dovodi do ludila, a divljači daje mogućnost da nesmetano nastavi bijeg.

U bijegu od pasa srne koriste i "izmjene" gdje jedna jedinka "podiže" drugu i nakon kratkog zajedničkog bijega rade skok u stranu i nastavljaju bijeg. 

U bijegu od lovaca, ali i predatora srna i srndać često će se spustiti do potoka i rijeke, a razlog je ispiranje, odnosno prekidanje mirisa. Nije rijetko da srneća divljač zapliva, a u dubljim vodenim površinama zna se sakriti u biljke tako da joj samo nozdrve budu van vode, navodi se u Enciklopediji lovstva.

Vjerovatno ste mnogo puta posmatrali srneću divljač dok pase. Posmatranjem je utvrđeno da ukoliko se divljač "okameni" vjerovatno ste otkriveni. Iako ubrzo potom nastavlja da pase radi se o triku koji joj dopušta da pažljivo osmotri okolinu, a u slučaju uviđanja opasnosti daje se u bijeg.

 

Foto: Enguerran Urban on Unsplash

Izvor: Enciklopedija lovstva, Pascal Durantel

KONTAKT INFORMACIJE

 

  

Adresa: Petrakijina 24, 71000 Sarajevo

Telefon / Fax: +387 33 668 209

Žiro račun: 161 00000 1445 0004

SAVEZ LOVAČKIH ORGANIZACIJA U BOSNI I HERCEGOVINIH

Savez djeluje i radi u kontinuitetu od 1925. godine do danas. Savez lovačkih organizacija djeluje  s ciljem da lovačkim organizacijama obezbjedi i omogući da zajednički i lakše ostvaruju svoja prava i interese na nivou države kao i izvan granica učlanjivanjem u evropske asocijacije. 
Savez je član Međunarodnog savjeta za uzgoj, zaštitu i lov (CIC) i  i Federacija lovačkih asocijacija evropske unije (FACE).